Autor: Miljana Pavković, mag. cin., sportska nutricionistica i doktorandica kineziologije specijalizirana za sportsku prehranu, tjelesnu kompoziciju i očuvanje funkcionalnog zdravlja
Ljeto je vrijeme u kojem mnogi sa veseljem barem nakratko izađu iz svoje rutine. Putujemo, više se družimo, uživamo u hrani, ponekad popijemo čašu vina više, spavamo manje i dopustimo si nekoliko tjedana “opuštenijeg” načina života. Iako, zapravo, on uopće nije opušteniji, već upravo suprotno.
I u tome ne vidim ništa loše.
Zdrav život nije samo život bez “opuštanja”. Zdrav život je sposobnost pronaći ravnotežu između uživanja i odgovornosti prema vlastitom tijelu.
Ipak, svake godine nakon godišnjih odmora pojavljuje se isti obrazac. Društvene mreže preplave nas objavama o “detoksu”, “resetu organizma”, sokovima za čišćenje jetre i kratkim programima koji obećavaju da ćemo u nekoliko dana poništiti sve ono manje zdravo, što se događalo tijekom ljeta.
Kao profesionalna sportašica, višestruka državna prvakinja i osvajačica svjetskih medalja u bodybuildingu, nikada nisam razmišljala na taj način.
Nikada nisam vjerovala u riječ “reset” organizma.
Vjerovala sam – i još uvijek vjerujem – u stvaranje optimalnih uvjeta u kojima se organizam može svakodnevno oporavljati, prilagođavati i razvijati svoje prirodne sposobnosti.
Tijelo ne traži kaznu. Traži uvjete za oporavak.
Godine vrhunskog sporta naučile su me jednoj važnoj životnoj lekciji.
Organizam ne razlikuje stres koji dolazi iz intenzivnog treninga, poslovnih obveza, manjka sna, emocionalnog opterećenja ili nekoliko dana pretjerivanja tijekom godišnjeg odmora. Sve navedeno predstavlja određeno fiziološko opterećenje.
Upravo zato nikada nisam gradila svoje zdravlje oko kratkotrajnih “popravaka”.
Gradila sam ga oko navika:
Kada tijelu kontinuirano pružamo ono što mu je potrebno, ono razvija iznimnu sposobnost prilagodbe (i na povremene negativne i stresne uvjete života). Tada nekoliko dana opuštenijeg životnog ritma neće poništiti godine kvalitetnih navika. Upravo to je najvažnija poruka koju vam danas želim prenijeti.
Clean lifestyle nije restrikcija, nego sloboda i respect prema samome sebi
Često se clean prehrana povezuje s odricanjem, zabranama i osjećajem uskraćenosti.
Za mene ona nikada nije značila to (osim u pripremnim natjecateljskim periodima, kada sam imala datume natjecanja i konkretne ciljeve te njihovu periodizaciju).
Clean lifestyle znači poštovanje prema vlastitom organizmu.
Znači razumjeti da ono što svakodnevno unosimo u tijelo, kako se krećemo, koliko spavamo i kako upravljamo stresom izravno utječe na našu kvalitetu života.
Tijekom svoje sportske karijere, kroz godine natjecanja, priprema i vrhunskih fizičkih zahtjeva, nikada nisam tražila kratke prečace. Nisam pokušavala “popraviti” tijelo nakon određenih pogrešnih odluka.
Gradila sam odnos povjerenja prema vlastitom tijelu.
Najveća nagrada nije bila samo postignuta forma i osvojena medalja.
Najveća nagrada bila je činjenica da sam mogla kontinuirano trenirati, oporavljati se i ostvarivati ciljeve bez potrebe da stalno vraćam organizam u ravnotežu nakon vlastitih pogrešaka. I što sam danas, nakon cca 30 godina profesionalne sportske karijere, ostala potpuno zdrava i neozlijeđena.
To je ono što danas nazivamo dugoročnim pristupom zdravlju.
Ne razmišljati kako ćemo popraviti štetu.
Razmišljati kako ćemo je što rjeđe, ali i promišljenije stvarati.
Psihofizičko zdravlje nije moguće razdvojiti
Kada govorimo o zdravlju, često ga promatramo kroz brojke – tjelesnu masu, postotak masnog tkiva ili laboratorijske nalaze.
Ali zdravlje je puno više od toga.
Za mene je zdravlje osjećaj energije kada se probudim.
Mentalna jasnoća tijekom dana.
Stabilno raspoloženje.
Kvalitetan san.
Dobra probava.
Sposobnost kvalitetnog treninga.
Zadovoljstvo vlastitim tijelom.
Sve su to dijelovi istog sustava.
Ne možemo dugoročno govoriti o optimalnom fizičkom zdravlju, ako zanemarujemo mentalno stanje, kronični stres i kvalitetu života.
Jednako tako, teško je održati psihičku ravnotežu, ako organizam konstantno funkcionira uz nedostatak sna, lošu prehranu, dehidraciju i kronično metaboličko opterećenje. Psihičko i fizičko zdravlje nisu dvije odvojene cjeline. Oni čine jedan organizam.
Što se zapravo događa s jetrom nakon alkohola?
Jetra je jedan od najvažnijih i najfascinantnijih organa ljudskog tijela.
Sudjeluje u metabolizmu hranjivih tvari, regulaciji energije, detoksikacijskim procesima i ima iznimnu sposobnost regeneracije.
Međutim, sposobnost regeneracije ne znači da je jetra neograničeno otporna. I da se jednostavno može “resetirati” suplementom.
Tijekom metabolizma alkohola nastaju spojevi koji povećavaju oksidativni stres i mogu potaknuti upalne procese. Kod povremene konzumacije alkohola, uz dovoljno vremena za oporavak i zdrave životne navike, jetra ima značajnu sposobnost vraćanja ravnoteže.
Problem nastaje kada je izloženost alkoholu učestala i dugotrajna.
Tada se povećava rizik od razvoja masne jetre, upalnih promjena i progresivnog oštećenja jetrenog tkiva.
Znanstvena literatura jasno pokazuje da je najvažniji korak u očuvanju zdravlja jetre smanjenje ili uklanjanje štetnog podražaja, odnosno odgovoran odnos prema alkoholu, uz istovremeno održavanje kvalitetne prehrane, tjelesne aktivnosti i zdravog životnog stila.
Jetra se ne “resetira”.
Jetra se regenerira.
A regeneracija zahtijeva vrijeme i optimalne uvjete.
Što napraviti nakon burnog ljeta?
Ne kažnjavajte svoje tijelo.
Nemojte započinjati ekstremne dijete.
Nemojte gladovati.
Nemojte pokušavati u nekoliko dana poništiti ono što se događalo tjednima.
Umjesto toga, vratite se osnovama.
Pijte dovoljno vode.
Ponovno uspostavite kvalitetan ritam spavanja.
Osigurajte dovoljan unos proteina.
Povećajte unos povrća i vlakana.
Vratite redovitu tjelesnu aktivnost.
Dajte organizmu vrijeme da ponovno pronađe ravnotežu.
To nije spektakularno.
Ali upravo tako funkcionira ljudska fiziologija.
Gdje mjesto imaju dodaci prehrani?
Dodaci prehrani ne mogu zamijeniti kvalitetnu prehranu, san, kretanje i odgovoran odnos prema vlastitom zdravlju.
Međutim, mogu biti vrijedna nadopuna dobro postavljenom životnom stilu i prevencija.
U kontekstu podrške organizmu nakon razdoblja povećanog oksidativnog opterećenja, smisla mogu imati nutrijenti koji sudjeluju u antioksidativnoj zaštiti i normalnoj funkciji stanica.
Iz linije branda kojeg posebno volim, Augment Life, izdvojila bih proizvode koji se uklapaju u moju filozofiju:
N-acetil-cistein (NAC) – kao prekursor glutationa, jednog od ključnih endogenih antioksidansa u organizmu.
L-glutation – jedan od najvažnijih endogenih antioksidansa u organizmu koji sudjeluje u zaštiti stanica od oksidativnog stresa. U kombinaciji s N-acetil-cisteinom (NAC), njegovim prekursorom, predstavlja logičan dio antioksidativne strategije usmjerene na očuvanje normalne funkcije stanica.
Magnezij (Magnezij glicinat) – doprinosi normalnom energetskom metabolizmu, funkciji mišića i živčanog sustava te može biti vrijedan dio strategije oporavka, osobito nakon razdoblja povećanog fizičkog i psihičkog opterećenja.
Vitamin D3 + K2 – važna kombinacija za očuvanje imunološke funkcije i regeneracije te za normalan metabolizam kalcija, što ga čini korisnim dijelom cjelovitog pristupa dugoročnom zdravlju.
Silimarin (Milk Thistle) – spoj iz sikavice koji se tradicionalno koristi kao potpora funkciji jetre i predmet je brojnih istraživanja.
Omega-3 masne kiseline – zbog svoje uloge u održavanju metaboličkog zdravlja i regulaciji upalnih procesa.
Kurkumin – spoj koji se istražuje zbog potencijalnog utjecaja na oksidativni stres i upalne mehanizme.
Kreatin – jedan od najistraženijih dodataka prehrani u području sportske izvedbe i mišićnog zdravlja. Njegova vrijednost nije samo u poboljšanju fizičke izvedbe, nego i u podršci očuvanju mišićne mase, energetskom metabolizmu i kvalitetnom oporavku, što je posebno važno u kontekstu dugoročnog zdravlja i funkcionalnog starenja.
Kao profesionalna sportašica, kreatin doživljavam kao primjer suplementa koji nije vezan uz kratkotrajne ciljeve ili “brza rješenja”, nego uz dugoročnu strategiju očuvanja performansi, mišićne funkcije i kvalitete života
Općenito, uloga suplemenata nije “očistiti” organizam nakon ljeta. Njihova uloga je biti dio šire strategije brige o zdravlju koja uključuje kvalitetnu prehranu, redovitu aktivnost, dobar san i održavanje psihofizičke ravnoteže.
Zaključak
Kroz godine profesionalnog sporta naučila sam da najveća vrijednost nije u tome koliko brzo možemo promijeniti svoje tijelo, nego koliko smo ga spremni poštovati svaki dan, probuditi se s tijelom kojeg volimo i kojem vjerujemo.
Čuvajte svoj organizam kao najvrjedniji alat koji imate – ne kroz povremene “reset” faze, nego kroz male, dosljedne odluke koje će vam omogućiti zdravlje, snagu i zadovoljstvo vlastitim tijelom kroz cijeli život.
Literatura
